Cazin

Izborno bratstvo A-SDA sa SNSD i HDZ u Cazinu

Izborni procesi u Cazinu su odavno, govore to zvanični podaci raznih institucija, kontaminirani raznim malverzacijama koje sprovode lokalne stranke. Rezultat je to dugogodišnje političke borbe u kojoj cilj opravdava svako sredstvo, a oni koji se bave izbornim prevarama dosad još uvijek nisu odgovarali. Kumuje tome i Centralna izborna komisija, potpuno nezainteresirana za sprovođenje demokratskih izbora, što dokazuje i podatak kako nijednom dosad nisu reagirali na brojne prijave o mogućim malverzacijama na izborima u gradu Cazinu. Ove godine, stvari su malo drukčije. Mrtvi će, vrlo vjerovatno, opet glasati, ali ono što plijeni najviše pažnje su birački odbori i totalno neprirodno izborno bratstvo između bošnjačkih, hrvatskih i srpskih desničara…

A priča o mutnim radnjama unutar biračkih odbora započela je još 2016. godine. Tada je Demokratska fronta izašla u javnost sa saopćenjem u kojem se navodi kako jedna od stranaka sprema izbornu krađu kroz biračke odbore. Kasnije, nažalost, nikad nije utvrđeno ko je „letvao“ glasove, ali je itekako nakon prošlih lokalnih izbora utvrđeno kako u Cazinu ni mrtvi nemaju mira i spokoja, jer su se njihovi identiteti pojavili među glasačkim tijelom, tvrde iz Centralne izborne komisije koja je prošle godine iznijela podatak kako je u Cazinu glasalo preko 400 mrtvih.

Ove godine, stvari su malo drukčije. Akcent je ponovo stavljen  na moguće malverzacije unutar biračkih odbora koje je objavila Gradska izborna komisija na čelu sa Admirom Pjanićem iz A-SDA. Iako za to i dalje nema jasnih dokaza, neke manje – ljevičarske stranke, danima se trude da glasačkom tijelu predoče informacije o tome ko su zapravo članovi biračkih odbora ispred stranaka koje u Cazinu uopće nemaju svoje uporište. Radi se o strankama poput SNSD-a, HDZ-a, Komunističke partije, HSP-a i brojnih drugih, čija su mjesta u biračkim odborima okupirali u stopostotnom dijelu, ni manje ni više, nego – Bošnjaci.

Neprirodno izborno bratstvo: A-SDA dobila biračka mjesta od SNSD-a, HDZ-a, HSP-a, Komunističke partije i drugih

Gradska izborna komisija u Cazinu ždrijebom je utvrdila kompletnu listu biračkih odbora. U Cazinu ih je ukupno 79. Ždrijebanjem je utvrđeno kako će funkcije predsjednika 23 biračka odbora (skoro trećina) činiti članovi ispred stranaka koje su hrvatskog i srpskog nacionalnog predznaka, a koje, u većini, u gradu Cazinu uopće nemaju kandidate. Uvidom u spisak članova biračkih odbora koji će funkcije obnašati ispred stranaka kao što su SNSD, HDZ, HSP, DNS, HDZ 1990, Prva SDS i drugih, da se zaključiti da se zapravo radi o neprirodnom izbornom bratstvu A-SDA sa navedenim političkim partijama.

Naime, najveći broj članova Biračkih odbora ispred gore navedenih stranaka uglavnom su članovi i simpatizeri Stranke demokratske aktivnosti. Čak su i oni koji obnašaju funkcije direktora u javnim preduzećima i ustanovama svoje mjesto u odborima pronašli pod okriljem stranaka kao što su Komunistička partija i Hrvatska demokratska zajednice.

Pitanje je zašto nacionalna bošnjačka stranka poput A-SDA uopće koalira sa negatorima genocida u Srebrenici, države Bosne i Hercegovine i njenih institucija. Takvi su, recimo, u SNSD-u, gdje već dugo vremena tvrde da se u Srebrenici nije dogodio genocid, te aktivno pozivaju na miran raspad Bosne i Hercegovine.

Direktori javnih preduzeća i ustanova, te članovi A-SDA u biračkim odborima ispred drugih stranaka: Seadin Badić ispred Komunističke partije, Ibrahim Tatarević ispred HDZ-a

Rješenjem Gradske izborne komisije o imenovanju biračkog odbora 002A008A – MZ Gnjilavac, mjesto predsjednika BO-a na tom glasačkom mjestu pripalo je Seadinu Badiću, jednom od članova A-SDA koji ujedno obnaša funkciju direktora Sportske dvorane u Cazinu. Sama činjenica da se direktor jedne javne ustanove našao u biračkom odboru, u državi poput Bosne i Hercegovine obično stvara sumnju. A u slučaju Badića ona je još veća, obzirom da će dužnost predsjednika biračkog odbora 7. oktobra obnašati ispred Komunističke partije. Riječ je o iznimno maloj stranci, osnovanoj 2012. godine, koja na prethodnim lokalnim izborima u Cazinu uopće nije imala kandidate za Gradsko vijeće, a kandidat ove stranke ispred nacionalnih manjina – Mahmutagić Šerif, osbojio je samo 14 glasova.

Još je jedan podobni direktor A-SDA na listi biračkih odbora. Riječ je o Ibrahimu Tatareviću, direktoru Vodovoda, koji će funkciju predsjednika Biračkog odbora također obnašati u mjesnoj zajednici Gnjilavac – 002A008B. On će, za razliku od Badića, u odboru sjediti ispred Hrvatske demokratske zajednice – HDZ. Njegova zamjenica, Zulfić Indira, kako saznajemo, također je bliska osobama iz A-SDA, a i ona je svoje mjesto u odboru dobila upravo ispred HDZ-a.

Bivša direktorica Doma kulture u Cazinu – Hatidže Huremagić, također je dobila predsjedničku funkciju u biračkom odboru, i to u MZ Ćoralići na biračkom mjestu 002A017. Huremagić, koja je već promijenila stranački dres i sada je dio A-SDA, funkciju će obnašati ispred Hrvatske republikanske stranke. Radi se o stranci koja je osnovanoj prije četiri godine. Dosad u toku svih izbornih procesa, ova stranka nije osvojila niti jedan mandat. Osnovana je na temeljima uvjerenja da se u Bosni i Hercegovini treba stvoriti treći entitet, odnosno administrativno-upravnu jedinicu s relativnom hrvatskom većinom.

Emina Sadiković, članica A-SDA član je Biračkog odbora u Osnovnoj školi Podgredina (002A020A). Ona u BO sjedi ispred Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Kandidat A-SDA za Gradsko vijeće iz 2016. godine – Sedin Malić, zamjenik je predsjednika BO u OŠ “Podgredina” a na biračkom mjestu 002A020B, i to ispred stranke SMS – Savez mladih snaga. Funkcioner u organima lokalne samouprave – Nermin Kljajić iz A-SDA, zamjenik je člana u osnovnoj školi u Gornjoj Koprivni. On, za razliku od prethodnika, nije izabran ispred određene političke partije, već Gradske izborne komisije. Odlaskom iz SDA, Mirsad Kukić je u Banovićima osnovao PDA – Pokret demokratske akcije. Ta stranka je ždrijebanjem dobila nekoliko mjesta u biračkim odborima, a jedno je pripalo i Senadu Ždraliću, nekadašnjem vijećniku koji je prije šest godina pristupio A-SDA. On će funkciju predsjednika BO obnašati u osnovnoj školi u Tržačkim Raštelima na biračkom mjestu 002A030.

Aktivista A-SDA – Emin Hozanović, dobio je poziciju zamjenika člana u Šturliću (biračko mjesto 002A033A) ispred Komunističke partije. 2012. godine na kandidatskoj listi A-SDA se našao i Mujo Šumar. On će 7. oktobra obnašati funkciju predsjednika BO u školi u Tržcu, a ispred HDZ-a. Mladi aktivista i član A-SDA – Ermin Beganović, ispred Lijevog krila je dobio predsjedničko mjesto u BO u školi u Miostrahu na biračkom mjestu 002A041. Sanid Redžić, simpatizer A-SDA, predsjednik je BO u osnovnoj školi u Polju (002A056B) ispred Hrvatske stranke prava. U istom biračkom odboru poziciju zamjenika člana dobio je i Izet Dolić, također simpatizer i član A-SDA, ali ispred PDA – Pokreta demokratske akcije. Na biračkom mjestu 002A061 u Vatrogasnom domu u Cazinu, A-SDA će imati nekoliko svojih članova u biračkom odboru. Tu je Šefik Džakulić ispred PDA, Suljo Čaušević ispred PDA, Nermin Puškar ispred HSP-a. U Krivaji u osnovnoj školi, ispred HRS-a, na izbornom mjestu 002A057A je i Hajrudin Hirkić, član A-SDA.

Ispred Liberalne stranke BiH predsjednik BO na biračkom mjestu 002A013 u školi na Skokovima je Edin Dolić, sin poznatog cazinskog privrednika Senada Dolića, koji je ujedno kandidati A-SDA na predstojećim izborima.

Pojedini članovi drugih stranaka tvrde da je na sličan način djelovala i Stranka demokratske akcije (Cazin), koja je pridobila nekoliko mjesta u biračkim odborima koje bi, po pravilu, trebale pripasti članovima hrvatskih stranaka.

Da li je posrijedi izborna prevara, ili se, kako tvrde iz dvije nacionalne stranke SDA i A-SDA, tu radi samo o zaštiti od izborne krađe, teško je reći. Međutim, ono što je sasvim sigurno jeste da ovakav vid stvaranja i ždrijebanja biračkih odbora zasigurno ne ulijeva povjerenje brojnim biračima koji će 7. oktobra imati mogućnost da ponovo biraju predstavnike vlasti na višim nivoima.

Zanimljiv je i podatak kako je ove godine prijavljeno čak 1070 birača iz inostranstva, dok je na izborima prije četiri godine pravo glasa putem pošte ostvario 241 birač.