Istraživačke priče

Istražili smo afere: Ogrešević oštetio budžet za više od 2,5 miliona (2. dio)

Kada je Nermin Ogrešević kao član SDA preuzeo funkciju načelnika općine Cazin, krenule su brojne malverzacije i nezakonite radnje od afere nezakonitih otkaza, preko afere „TC Ljiljan“, pa do afere „TKA Incel“,  zbog kojih je budžet grada Cazina u tom periodu oštećen za više od 2,5 miliona maraka. I unatoč presudama, Ogrešević i A-SDA odgovorno tvrde da za nastale milionske štete nisu krivi oni, već drugi – viši nivoi vlasti te dva općinska suda i Ustavni sud, koji su protiv njih donosili presude. Istražili smo sve afere i došli do podatka da dugovanja, zbog zateznih kamata, i dalje rastu, a u budžetu grada se iz godine u godinu odbija uvrstiti dio novca kojim bi se započelo sa isplatama nezakonito otpuštenim radnicima u organima uprave. Danas objavljujemo prvi dio ovog serijala a tiče se direktno nezakonitih otkaza u budžetu grada…

Što se tiče eventualne financijske šteta za općinu Cazin, o kojoj sad tačno ne mogu govoriti, mi nećemo sjediti skrštenih ruku i naravno tužićemo nadležne“, riječi su Nermina Ogreševića u intervjuu obavljenom 14. februara 2014. godine, samo četiri mjeseca prije nego što je Općinski sud u Cazinu potvrdio presudu da se bivši uposlenici, tačnije njih devet, vrate na radna mjesta u organe uprave. Otkaze su, kako Sud tvrdi, dobili nezakonito, što je značilo da je budžet grada Cazina opterećen za više od milion maraka

Otkazi navodno uslijedili zbog reforme uprave na nivou cijele države

Zadnji Zakon o državnoj službi koji je donesen prije više od jednog desetljeća navodi kako upravne postupke u organima uprave ne mogu voditi osobe sa srednjom stručnom spremom. Upravo je to, navodno, bio glavni razlog zbog kojeg je načelnik Nermin Ogrešević uručio čak 15 otkaza, među kojima su i dva uručena čistačicama.

Prema riječima Ogreševića, u to vrijeme otkazi su bili opravdani, što potvrđuje i Federalni odbor za žalbu koji je potvrdio valjanost njegove odluke. Ipak, u svemu ovome postoji mnogo razloga za sumnju da su otkazi uistinu bili opravdani, pogotovo jer su na pojedina radna mjesta upošljavane osobe koje su također imale srednju stručnu spremu i nijednog radnog dana iskustva. Upravo je zbog toga Sud poništio odluke Općine ali i Federalnog odbora, i to u augustu 2008. godine, što aktuelni gradonačelnik u svojim javnim istupima nikad nije obznanio.

Odluka Općinskog suda u Cazinu i Bosanskoj Krupi: Vratiti radnike na posao

Krajem 2006. godine i početkom 2007., u općini Cazin je zbog navedenih reformi otkaz dobilo 15 radnika. Neki od njih su izbačeni iz organa uprave na nezakonit način, zbog čega su pravdu odlučili potražiti kod Odbora za državne službe i žalbe. Ipak, bezuspješno, obzirom da su u Odboru smatrali kako su njihove žalbe neosnovane, te da nema zakonske osnove za njihov povratak na stara radna mjesta. Razočarani ovakvom odlukom, 11 radnika je odlučilo pravdu tražiti pred Općinskim sudom u Cazinu, nakon čega je općina počela tonuti sve dublje u dubiozu iz koje, barem u ovom trenutku, ne može izaći. Odbor za žalbe, utvrđeno je to prilikom suđenja, odluke je donosio nezakonito i šablonski.

Sud je nekoliko mjeseci nakon podnošenja tužbi odlučio da se spor završi u korist otpuštenih radnika, i to nakon saslušanja nekolicine uposlenih u općinskim organima uprave, a koji su potvrdili da su otkazi bili i više nego sumnjivi.

U posjedu smo dokumentacije, odnosno presude Općinskog suda iz 2008. godine, koja potvrđuje da su Ogreševićeva i odluka Odbora za žalbe nezakonite, te je naloženo vraćanje devet radnika na njihova radna mjesta. Njegova samovolja se potom nastavila, pa su radnici odlučili pravdu braniti i pred Kantonalnim sudom. Ogrešević je u to vrijeme cijeli slučaj okarakterisao kao veliku pogrešku sudstva, jer problem nisu rješavali sa prioritetom. A zapravo jesu, i to 2008. godine kada su presudili u korist nezakonito otpuštenih radnika. U tom trenutku, načelnik je mogao spriječiti megalomansku štetu na teret budžeta, ali to nije htio, pa se cijeli slučaj nastaviti voditi pred Sudom više od pet godina.

Odbrana Općine se svodila na zakonskim odredbama te tvrdnjama da su cijelo bodovanje (zbog kojeg su i uslijedili otkazi) izvršili u skladu sa zakonom. Ipak, njihove radnje u veii otkaza su u potpunosti nezakonite, pogotovo ako u obzir uzmemo nekoliko slučajeva o raspoređivanju namještenika sa ukinutih, na postojeće pozicije – bez da su za to ispunjavali zakonske propise.

Slučaj Bajrama Karabeg otkriva pozadinu otkaza

Da otkazi nisu bili slučajni i da su sprovedeni mimo zakonskih okvira, potvrđuje i slučaj u matičnim uredima. Naime, nakon što je došlo do preustroja u općinskim organima, Bajrama Karabeg više nije mogla obavljati posao referenta za zanatstvo i saobraćaj. Njena pozicija je ukinuta. Prema Zakonu, ona je u tom trenutku postala tehnološki višak i sa srednjom stručnom spremom je bila jedna od najvećih kandidata za dobijanje otkaza. To se, na kraju, ipak nije desilo.

Naime, u Općini su nakon bodovanja odlučili otpustiti tadašnju radnicu na poziciji matičara, jedne od rijetkih zaposlenih koja je imala certifikate kao dokaz dovoljne stručnosti za obavljanje tog posla. I unatoč 20 godina provedenih na tom radnom mjestu, uslijedio je otkaz koji joj je uručen početkom 2007. godine. Na njeno mjesto je postavljena upravo nestručna Karabeg, koja nije imala nijedan dan radnog staža na poziciji matičara. Da bi stvar bila gora, odlukom općine, u MZ Ćoralići je vraćen matični ured u koji su trebali zaposliti Nedretu Ikotić, međutim na njenu poziciju je opet instalirana upravo Karabeg.

Nekoliko svjedoka i uposlenika općinskog organa uprave je na Sudu potvrdilo da Karabeg nikad nije obavljala posao matičara, te da je nekoliko uposlenika sa srednjom stručnom spremom koji su zaposleni za vrijeme kada je poziciju načelnika obnašao upravo Ogrešević – na kraju ostali na poslu

Što se tiče slučaja Bajrame Karabeg, valja naglasiti kako je ista raspoređena na novo radno mjesto, prije nego li je ranija namještenica uopće dobila otkaz, čime je grubo prekršen Zakon o državnim namještenicima. A to su Ogrešević i suradnici znali, stoga i ne čudi da se i bodovanje nije sprovelo zakonski.

Naime, prilikom bodovanja, tvrde nam oni koji su nezakonito otpušteni, namještenici u tom trenutku nisu imali jasan uvid na oglasnoj ploči, niti su im dostavljene informacije o bodovanju, pa tako oni koji su imali priznate certifikate zbog kojih su gubili i po 10 bodova, nisu imali mogućnost da opravdaju svoj status..

Zašto se slučaj stavlja u ladicu; Općina sada duguje najmanje 1,8 miliona maraka

Iz  grada Cazina do današnjeg dana nije stigao niti jedan službeni odgovor vezan za ovaj slučaj.  Razlog zašto se o ovom slučaju ne govori je taj što je nastala šteta trenutno milionska. Naime, nakon dvije presude koje su donijela dva nivoa Suda, općina Cazin je na stara radna mjesta morala vratiti nezakonito otpuštene namještenike – njih devet.

Ipak, možda presuda sama po sebi ne bi bila toliko teška za vlast u Cazinu, da Sud nije naredio isplatu svih plata u periodu dok ovih devet radnika nije radilo na svojim mjestima. Naime, konkretno u jednom slučaju, Ogrešević će iz budžeta općine Cazin morati izdvojiti skoro 60 hiljada maraka na osnovu plata – i to osobama koje u to vrijeme nisu obnašali nikakvu funkciju, odnosno bili su nezaposleni. Nešto više od 6 hiljada maraka Općina će za samo jedan slučaj morati isplatiti kao troškove parnice. Ono što je ipak najgore u ovom slučaju jeste činjenica da na neisplaćene plate i dalje pristižu kamate u visini od 12%. Pa bi to u 105 mjeseci na glavnicu predstavljalo brojku veću od samih dugovanja za isplatu plata – čime je općina u samo jednom slučaju dužna isplatiti oko 150 hiljada maraka na osnovu plata, troškova parnice, penzionog i socionalnog osiguranja.

Podsjetimo, radi se o 9 slučajeva, a konačna dugovanja, ne računajući kamatu, variraju u nekoliko hiljada maraka – zavisno od plata otpuštenih radnika.

To znači da Grad Cazin trenutno duguje preko milion i po maraka od kojih, kako saznajemo, nijedna marka nije isplaćena na račun namještenika koji su presudom vraćeni na radna mjesta. Došli smo i do dokumenta koji dokazuje da je iz BBI banke u nekoliko navrata poslan zahtjev u općinsko računovodstvo od kojeg su zahtjevali informacije o isplati dijela dugovanja. Zahtjev je upućen prije više od dvije godine i od tog dana nije isplaćena niti jedna marka.

Dokument možete pogledati klikom na ovaj link: http://docdro.id/GhbDVHp

Prema budžetu općine Cazin, nijedna marka nije izdvojena za dugovanja ni u tekućoj godini, što znači da će kamate zasigurno rasti i do decembra ove godine.

Kako bismo vam bolje prikazali situaciju oko nezakonitih otkaza, jedna od nezakonito otpuštenih namještenica ustupila nam je svoju presudu. Tvrdi, do današnjeg dana nije dobila niti jednu marku, zbog čega je njih nekoliko odlučilo podnijeti i krivične prijave zbog nepoštivanja odluka koje su donijeli sudovi u proteklom periodu.

Presudu možete pogledati klikom na ovaj link: http://docdro.id/arqj8pL

Iz opozicije tvrde da su u više navrata tražili od Gradskog vijeća da se u budžet uvrste i rashodi po pitanju sudskih presuda, ali na razumijevanje od strane vladajuće strukture koju u cjelosti čini A-SDA, još uvijek nisu naišli.

Isplate po presudi i dalje nisu izvršene, zbog čega je aktivna zatezna kamata na glavnicu od 12%. Uzmemo li u obzir duljinu trajanja ove afere, grad Cazin je samo po ovom slučaju dužan više od 1,8 miliona maraka.