Komentari

Unutarstranački sukobi u A-SDA pokazali slabost većine u Skupštini

Prva redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona održana je jučer. Nova skupštinska većina koju čine A-SDA, SDP, SBB, Nezavisni blok i Naša stranka, čija se zastupnica ograđuje od sudjelovanja u vlasti, već se u startu pokazala klimavom i neučinkovitom, obzirom da nisu uspjeli osigurati dovoljan broj ruku kako bi usvojili dnevni red. Na sjednici se nije pojavio zastupnik iz A-SDA – cijenjeni hirurg Hajrudin Halilović, čiji su izostanak iz te stranke pravdali obavezama na poslu. Međutim, prema informacijama koje smo dobili upravo od članova A-SDA, on se na sjednici nije pojavio zbog općeg nezadovoljstva svojim statusom, ali i novim unutarstranačkim sukobima gdje podobnici Rifeta Hozanovića bivaju nagrađeni svim bitnim funkcijama…


A na prvoj redovnoj sjednici aktuelna većina je trebala donijeti odluku o privremenom financiranju Unsko-sanskog kantona i Zavoda zdravstvenog osiguranja, te utvrditi visinu premije za 2019. godinu. Do toga nije došlo obzirom da je za dnevni red glasalo tek 15 zastupnika, čime nije ostvarena potrebna skupštinska većina. Razlog je taj što se jedan od politički najkorektnijih ljudi unutar A-SDA svjesno nije pojavio. Iako je Zikrija Duraković (A-SDA) po završetku sjednice nedolazak svog kolege pravdao obavezama na poslu, dobili smo informaciju iz A-SDA koja govori suprotno. Cijenjeni hirurg Hajrudin Halilović nije se pojavio zbog unutarstranačkog sukoba.

Kako saznajemo, razlog je imenovanje u Domu naroda, koje mu prvi čovjek A-SDA – Rifet Hozanović, ne želi ustupiti. Pored Halilovića, u borbi za poziciju u gornjem domu Parlamentarne skupštine našli su se i Zikrija Duraković, bivši načelnik općine Bužim, te Hozanovićev prvi izbor – Rasim Pajić, donedavni predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona. Halilović, koji je na prethodnim izborima osvojio preko 4.700 glasova, te sa desete pozicije na listi skočio na četvrtu po broju glasova, nije zadovoljan ni statusom općinskog ogranka kojem pripada, obzirom da isti ne sudjeluje ni u kakvim donošenjima bitnih odluka unutar A-SDA.

Ovo je, čini se, težak udarac vrhu te stranke, obzirom da je do pobune došlo zbog nezadovoljstva istaknutog i cijenjenog člana, koji nije pristao na marginaliziranje prouzrokovano samovoljom prvog čovjeka A-SDA.

Međutim, kako bi pokušali prikriti probleme unutar A-SDA, ali i same vladajuće koalicije, aktuelni predsjedavajući Agan Bunić (SBB) pokušao je prije početka sjednice šesnaestu ruku naći u opoziciji koja je ovaj put ostala složna. On je zastupnike iz SDA i DF-a pokušavao uvjeriti kako je nedolazak Hajrudina Halilovića na sjednicu uslijedio zbog poslovnih obaveza. Čak se i ranije pokušavalo odgoditi sjednicu kako bi se problem oko nezadovoljnog Halilovića riješio.

Sve je to pokazatelj kako se u ovom trenutku većina u Skupštini USK iz stabilne, kako su je nazivali iz A-SDA, pretvorila u klimavu i da je samo pitanje vremena kada će se kanton opet naći u ozbiljnoj krizi zbog političkog orgijanja i činjenice da je aktuelna većina preširoka da bi se zadovoljili apetiti svih političkih stranaka koje učestvuju u vlasti.

A da bi se ti apetiti barem djelomično zadovoljili, koalicioni partneri su prije formiranja vlasti potpisali sporazum koji otkriva nekoliko zanimljivih detalja. Raspodjela funkcija izvršena je po broju osvojenih mandata, u čemu prednjači A-SDA, a slijede je SDP, SBB i Nezavisni blok. Naša stranka, čija je zastupnica Vildana Alibabić nakon kasnog sastanka u uredu Nermina Ogreševića naglo promijenila odluku, te je na kraju podržala ovu skupštinsku većinu, ne učestvuje u ovim raspodjelama obzirom da nije potpisnica ovog koalicionog sporazuma.

Međutim, biće zanimljivo gledati da li će upravo Vildana Alibabić podržati stranačka imenovanja unutar upravnih i nadzornih odbora koje priprema A-SDA, a što je jasno navedeno unutar koalicionog sporazuma, tačnije u članu 6. koji kaže: “Popunjavanje funkcija kantonalnih uprava, organizacija, javnih preduzeća, zavoda, javnih ustanova i radnih tijela Vlade USK“. Tu je jasno navedeno da će stranka koja popunjava rukovodeću funkciju u javnom preduzeću, ustanovi, zavodu, upravi, upravnoj organizaciji, popunjavati i većinu članova u njihovoj upravljačkoj strukturi. U praksi to znači da će, primjera radi, A-SDA u Unsko-sanskim šumama imenovati direktora, a potom u Upravni odbor i/li Nadzorni odbor postaviti svoje ljude. Iz opozicije tvrde da se tu jasno priprema kriminal, jer će doći do namještanja konkursa kojim će u odbore biti imenovani stranački ljudi, te da neće postojati pravi nadzor nad mogućim kriminalnim radnjama unutar javnih preduzeća i ustanova.

Alibabić je godinama bila žestok protivnik stranačkog kadroviranja u javnim preduzećima, te je čak u toku predizborne kampanje u septembru jasno i glasno govorila protiv političkog kriminala. Stoga je jasno kako se od nje treba očekivati dosljednost i suprostavljanje ovakvom kadroviranju i političkom nadzoru, zbog čega bi se još jednom moglo pokazati kako aktuelna većina u ovim trenucima samo odgađa ono neminovno – raspad koalicije.

Zasad, kako stvari stoje, kantonu se ne piše dobro. Jer i sama imenovanja u Skupštini su u startu sprovedena suprotno pravilniku, zbog čega je opozicija Ustavnom sudu podnijela apelaciju koja će, ako je suditi po prijašnjim neustavnim djelovanjima u drugim kantonima, poput onog u Zeničko-dobojskom 2006. godine, pokazati svu nemoć aktualne većine da barem prvi korak napravi u dobrom smjeru…

(Fotografija preuzeta sa web stranice www.RTVUSK.ba)